mapa | kontakt | početna |

Besplatne akcije donet će glasove Dinkiću i oživeti berzu

Izvor: Seebiz | Autor: Vesna Damjanić | 8. januar 2008.

Ekonomisti su skeptični u uspeh ovog modela jer se ovakav sistem podele besplatnih akcija tako strateški vrednih preduzeća nigde nije sprovodio. S druge strane, Vlada očekuje čak šest milijardi dolara stranih investicija.

O podeli besplatnih akcija javnih preduzeća priča se još iz predizborne kampanje za parlamentrane izbore pre godinu dana. Tada je to bila samo ideja, koja je maksimalno aktuelizovana pre mesec dana najavom ministra ekonomije Mlađana Dinkića da “samo što nije” donet zakon koji će to pitanje rešiti. Bilo je onih koji su rekli da je to “ na dugačkom štapu” i da od toga neće biti skoro ništa, a bilo je i reakcija stručne javnosti koja je navela da to pitanje ne može da se reši bez rasprave među stručnim krugovima.

Praksa je pokazala da se izbori u Srbiji dešavaju češće nego u razmaku od 4 godine (kao u zemljama sa razvijenom demokratijom i parlamentarizmom). To znači da će svaki takav potez kojim se “narodu nešto daje “ biti kad tad iskorišćen u izborne svrhe pa se očekuje i adekvatna nagrada od biračkog tela – glas više.Praksa je pokazala da se izbori u Srbiji dešavaju češće nego u razmaku od 4 godine (kao u zemljama sa razvijenom demokratijom i parlamentarizmom). To znači da će svaki takav potez kojim se “narodu nešto daje “ biti kad tad iskorišćen u izborne svrhe pa se očekuje i adekvatna nagrada od biračkog tela – glas više.

I jedni i drugi su pogrešili. Vlada Srbije prošle nedelje podržala je Dinkićev predlog zakona kojim se predviđa da građanima kroz besplatne akcije bude podeljeno 15 odsto tržišne vrednosti 6 najvećih javnih preduzeća - NIS-a, Jata, beogradskog aerodroma, EPS-a, Telekoma i Galenike. Svim punoletnim građanima, koji ranije nisu dobile akcije i za koje se procenjuje da ih ima 4 miliona. Po računici iz Vlade to znači da će svako dobiti oko hiljadu evra, jer se procenjuje da tih 15 odsto šest preduzeća vredi oko četiri milijarde evra.

Prva reakcija javnosti bila je da je reč o populističkom potezu Dinkića pred predsedničke izbore. Tačnije, nastala je lavina komentara – zašto baš u ovom trenutku, koliko je realno to što je Dinkić smislio, a cela Vlada stala iza jedne stranke, šta je to “samo” hiljadu evra – šta će sa tim građani moći da urade?

Činjenica je da se zakon predleže pred predsedničke izbore, međutim, Dinkić ne učestvuje u toj trci. Isto tako jeste činjenica da kada god vlast besplatno deli nešto narodu to za nju jeste dobar marketing. U Srbiji svaki puta kada se nešto uradi može da se dovede u kontekst izbora i pridobijanja glasača. U ovom slučaju to se odnosi na Mlađana Dinkića. I pored toga što ne učestvuje u predstojećim predsedničkim izborima, praksa je pokazala da se izbori u Srbiji dešavaju češće nego u razmaku od 4 godine (kao u zemljama sa razvijenom demokratijom i parlamentarizmom). To znači da će svaki takav potez kojim se “narodu nešto daje “ biti kad tad iskorišćen u izborne svrhe pa se očekuje i adekvatna nagrada od biračkog tela – glas više.

Konkretno, sledeće godine trebalo bi da se raspišu lokalni i pokrajinski izbori i sasvim je sigurno da će stranka G17 Mlađana Dinkića taj zakon navesti kao svoj doprinos boljem životu građana. A ne treba sumanjti da će, ukoliko se pokaže uspešnim, čitava Vlada isti taj zakon svojatati na sledećim paralametarnim izborima.

Kada se izuzme taj politički deo, ekonomski gledano predlogom ovog zakona prvi put se navodi da će privatizacija javnih preduzeća biti ubrzana, tačnije okončana do 2010. Bez obzira bila ta privatizacija većinska ili manjinska, jasno je da će se njome srpska ekonomija pokrenuti sa tačke na kojoj je sada.

Kada se izuzme taj politički deo, ekonomski gledano predlogom ovog zakona prvi put se navodi da će privatizacija javnih preduzeća biti ubrzana, tačnije okončana do 2010. Bez obzira bila ta privatizacija većinska ili manjinska, jasno je da će se njome srpska ekonomija pokrenuti sa tačke na kojoj je sada – monopolisičkih pozicija države u energetskom sektoru, manjku investicija u javna preduzeća, velikom broju zaposlenih u tim firmama. Vlada očekuje da će predloženi model privatizacije javnih preduzeća "pogurati" reforme u Srbiji i omogućiti da se godišnje privuče po šest milijardi dolara direktnih stranih investicija.

S druge strane, biće to prva velika prilika brojim građanima da pokušaju da zarade na berzi. To će ujedno oživeti tržište kapitala, jer je činjenica da na Beogradskoj berzi postoji mali broj kompanija sa vrednim akcijama i da je tržište plitko. Nije izostala reakcija nezadovoljnih građana da time nije urađeno pravedno to što će akcije biti podeljene svim punoletnima, bez obzira na radni staž. Oni koji imaju 20 godina staža i oni bez ijednog radnog dana jednako se tretiraju. Međutim, da je urađeno bilo šta drugačije od toga –da je rečeno besplatne akcije dobiće samo oni koji imaju 5/10/15 godina radnog staža, postavilo bi se pitanja –zašto baš oni? Kada je iza nekog decenija propadanja, urušavanja životnog standarda, teško je sve zadovoljiti. Negde se moralo preseći, a za Vladu se činilo da je realno da to budu svi punoletni.

Dinkić treba još da nađe kompromis sa radnicima tih šest javnih preduzeća, njih 150.000, koji su nezadovoljni predloženim modelom. Ministar ekonomije im je ponudio akcije u vrednosti od 200 evra po godini staža (što bi bilo oko 4 hiljade evra po radniku) ili jednokratnu novčanu naknadu. Oni traže da se samo njima podeli 15 odsto od svih javnih preduzeća, a ostatku građana po još 15 odsto. Dinkić im je odmah odgovorio da su pohlepni i da će njihov štrajk najavljen za 20. decembar biti protest iz pohlepe, a ne radi socijalne pravde.

Za očekivati je da će, bez obzira na optimistične najave iz Vlade, ovaj zakon pretrpeti još puno kritika, između ostalog, jer nije bilo stručne rasprave i da tek treba videti hoće li biti usvojen po “hitnom postupku”. Ekonomisti su skeptični u njegov uspeh jer se ovakav sistem podele besplatnih akcija tako strateški vrednih preduzeća nigde nije sprovodio. Ne treba zaboraviti da je ovo tek predlog Zakona, koji će sasvim sigurno doživeti svoje izmene kroz skupštinske amandmane.

Aktuelno

Svetska kriza – gde smo mi?

Analize

Svetski portfeljni investitori teško mogu biti zadovoljni postignutim uspehom u prvom polugođu. Evropljani beleže najgora prva dva kvartala u poslednjih 26 godina... Pogledajte ceo tekst.

Ostali tekstovi: